Kulturna geografija trgovačkih centara; primjer Arena Centra Zagreb kao nemjesta s elementima mjesta i javnog prostora
Martina Maček2014
Sign up for access to the world's latest research
checkGet notified about relevant papers
checkSave papers to use in your research
checkJoin the discussion with peers
checkTrack your impact
Abstract
Cilj je ovog rada kroz kulturnu geografiju pružiti novi pogled na pojmovne odrednice mjesta, prostora, spomen-mjesta, nemjesta i javnih prostora, koje se u danasnjem globalizacijskom i tranzicijskom drustvu sve vise preklapaju, otežavajuci tako jasnu klasifikaciju. Trgovacki centar, jednom tipican primjer Augeovog nemjesta, s popularizacijom kapitalizma i konzumerizma ulazi u sferu javnih događanja i iskoristavanja slobodnog vremena, cime stjece dodatne odrednice pogodne za analizu i istraživanje. Na primjeru Arene Centar Zagreb istražit ce se i predstaviti odrednice suvremenih trgovackih centara, u odnosu na one javnog prostora, mjesta i nemjesta.
Related papers
Sindrom nezdravih zgrada - primjer u Zagrebu
Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju, 1994
Koncept pametnoga grada u hrvatskom urbanom kontekstu
Kroatologija : časopis za hrvatsku kulturu, 2019
Gradovi zbog prenapučenosti prolaze veliku strukturnu promjenu te se suočavaju s društvenim, ekonomskim, ekološkim i političkim izazovima. Kako bi se doskočilo spomenutim izazovima u akademskom, znanstvenom i političkom diskursu sve češće se koriste različiti konceptualni pojmovi koji odražavaju potrebu za suočavanjem s novonastalim promjenama. Među tim pojmovima često se koristi i pojam pametnoga grada. Još uvijek ne postoji jednoznačna definicija spomenutoga koncepta, no često se povezuje s idejom održivoga ekonomskoga, ekološkoga i socijalnoga razvoja. S obzirom na nedostatak istraživanja koja problematiziraju koncept pametnoga grada ovo istraživanje provedeno je s ciljem razumijevanja spomenutoga koncepta u hrvatskom urbanom kontekstu primjenom online anketnoga upitnika, na uzorku zaposlenih u javnoj gradskoj upravi, koji su na profesionalan način povezani s ovom problematikom.
Modernizacija (i/ili europeizacija) hrvatske periferije – primjeri Istre, Like i Gorskog Kotara
Revija Za Sociologiju, 2004
Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.
Vizija i zbilja. Zagrebačka arhitektura i urbanizam 50-ih godina
Život umjetnosti : časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi, 2004
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, god. XLIV, Zagreb-Dubrovnik 2006., prikaz
Ivana Lazarević, znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,
Urban and Geographic Transformation of Zadar - Elements of Traffic System from 1945 to 1991
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 1996
U sklopu sveobuhvatnog proučavanja urbano-geografskog razvoja Zadra, autor u ovom radu obrađuje glavne sastojnice njegova prometnog sustava. Analizira se naročito unutargradski promet, te značenje prometne funkcije Zadra u regiji i Hrvatskoj. Posebno se razrađuju elementi prometnog sustava grada: ulice i prometnice, te gradske autobusne linije. Istaknuto je značenje tranzitne i regionalne tereta u pomorskom, željezničkom, autobusnom i zračnom prometu. Važnost i razvoj zadarske luke osobito su naglašeni, kao i potrebe budućeg učinkovitog razvoja svih prometnih funkcija u skladu s potrebama grada, regije i Hrvatske. Ključne riječi: Zadar, prometni sustav In this paper, which is part of a complex study of the urban-geographical development of Zadar, the author elaborates the main components of its traffic system. Special attention has been paid to the town traffic and to the importance of Zadar traffic function for its region and for Croatia. The elements of the urban traffic system: streets, roads and town bus lines have been treated in particular. The importance of the transit and regional traffic function of Zadar has been pointed out. There are characteristic indicators of the number of travellers and cargo quantities in the ship, railway, bus and airway traffic. Consideration has been dedicated to the significance and development of the Zadar sea port as well as to necessities of an efficient future development of all traffic functions in conformity with the necessities of town, region and Croatia.
Tržišne Koncentracije U Hrvatskoj Privredi: Stanje 1992. Godine I Promjene 1989.-1992. Godine
Privredna kretanja i ekonomska politika, 1994
Jedna Prostorna Intervencija Ignacija Macanovića U Trogiru
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1999
Izvorni znanstveni rad Ivo Babić Umjetnička akademija u Splitu Ivo Babić Ignacije Macanović ( 1727-1 807) istaknuo se ne samo brojnim građevinskim za hvatima u Trogiru i drugdje u Dalmaciji, već i prostornim regulacijama. Njegova djela su u Trogiru. među ostalima , sjeverna (nova) Kopnena gradska vrata i Nova zgrada u sklopu palače Garagnin. Vjerojatno je njegovo djelo i obližnja zgrada za stražu-vojarnu (kvartir) na trgu koji je nastao između Kopnenih vrata i Nove zgrade u sklopu palače Garagnin. Cijeli taj prostor zapravo je oblikovan upravo Macanovićevim intervencijama. Kip ponad gradskih vrata prepoznaje se pak kao djelo Bonina iz Milana. Trogir je u XVII. stoljeću, u doba Kandijskog rata (1645-1669), doživio temeljite prostorne reorganizacije. Na sjevernoj strani grada pred srednjovjekovnim zidinama sagrađena su dva peterokutna bastiona (baluarda) -bastion Bernardo (sv. Ivana) i bastion Foscolo (sv. Lovre)-povezana novim zidinama (kortinama) čije je vanjske strane oplakivalo more. 1 Presjek jednog trogirskog bas-1 Sudionik tih događaja historičar Pavao Andreis potanko opisuje radove na utvrđivanju grada, popravak postojećih kula, proširenje jarka, rušenje mosta prema kopnu , uklanjanje kuća izvan zidina, posebno na kopnu ... ; spominje planove obrane grada od 23. lipnja I64 6. godine; spominje i projekt fratra inženjera Đenove ža nina Antonija Lenija; naglašava zasluge generala Leonarda Foscola koji je imenovan jednim od izvanrednih providura-usp. P. ANDREIS,
Related papers
Historical Urbanistic Development of Peščenica - North, Zagreb
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 1999
Klju~ne rije~i • Key words planska dokumentacija transf. predgra|a urbanisti~ki razvoj Zagreb-Pe{~enica planning documentation suburban transformation urban development Zagreb-Pe{~enica
Analiza upravljanja društvenim mrežama u poduzetništvu u kulturi, primjer Muzej prekinutih veza
Obrazovanje za poduzetništvo - E4E
Društvene mreže izmijenile su industriju odnosa s javnošću. Stvaranjem novih mogućnosti i alata, omogućeni su novi načini stvaranja pozitivnog imidža. Takav novi komunikacijski prostor, stvara i nove mogućnosti jačanja vidljivosti poduzetnicima. U specifičnom sektoru kao što je kultura, izazovi u brendiranju privatne organizacije, mnogostruki su, a društvene mreže, komunikacijska su niša koje uvelike mogu pridonijeti stvaranju imidža, kreiranju pozitivne medijske slike i privlačenju posjetitelja. Rad istražuje kako korisnici percipiraju sadržaj i način komunikacije Muzeja prekinutih veza. Istraživanje provedeno u svrhu pisanja ovog rada obuhvatilo je ispitivanje posjetitelja putem anketnog upitnika. Istraživanjem je utvrđeno da aktivnost na društvenim mrežama i aktivno sudjelovanje posjetitelja pozitivno utječu na svjesnost i vidljivost muzeja. Utvrđeno je i da su Facebook i Instagram najzastupljenije društvene mreže među posjetiteljima. Na temelju rezultata istraživanja, predstavlj...
Željeznica u prostornim planovima grada Zagreba
Prostor Znanstveni Casopis Za Arhitekturu I Urbanizam, 2005
Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02-Urban and physical planning 2.01.04-Development of Architecture and urban Planning and restoration of the Built Heritage Article
Značenje zelenih prostora u životu grada
2014
Zeleni prostori ispunjavaju mnoge funkcije u urbanom kontekstu koje unapređuju kvalitetu urbanoga okoliša i života u gradu. Priroda u gradu pruža mogućnosti za dokolicu i estetski užitak, kao i zdraviji život, te omogućuje psihološke i socijalne koristi koje obogaćuju život ljudima. Prvobitno privilegij povlaštenih klasa, parkovi i zelene površine demokratiziraju se u modernosti, s procesima industrijalizacije i urbanizacije, a sve veće značenje dobivaju u održivom razvoju gradova u 21. stoljeću. Aspekti poput količine javnih zelenih prostora po stanovniku, javni parkovi i rekreacijska područja spominju se kao važni čimbenici livabilnoga grada te ugode i atrakcije za njegove stanovnike. Stoga je u komuniciranju zelenih urbanih prostora posebno važno mišljenje građana, odakle proizlazi i sociološki interes i zanimanje. Radi ispitivanja funkcija i značaja zelenih prostora, provedeno je anketno istraživanje stanovnika grada Šibenika. Rezultati su pokazali kako ispitanici najviše prepoznaju estetske, rekreativne i socijalne uloge zelenih prostora te smatraju kako bi ih u gradu trebalo biti znatno više. Nacionalni park Krka percipira se kao prirodna baština i turistička atrakcija s ekonomskim potencijalima, čije je prirodne i kulturne vrijednosti nužno očuvati. U pogledu osobnoga korištenja tim prostorom, ispitanici ga u najvećem broju posjećuju povremeno kako bi se u društvu s drugima koristili njegovim prirodnim blagodatima. Međutim, velikom broju Šibenčana cijene ulaznica su prepreka u korištenju tog prostora. Ključne riječi: urbani prostor, Šibenik, Nacionalni park Krka, zelene površine, održivost UVOD "Park uvjetuje izrazito harmoniziranje i poboljšanje utjecaja na najnesretnije i najniže klase društva" Frederick Law Olmsted, projektant Central Parka Zelene površine u urbanim prostorima, pod kojima se obično podrazumijevaju parkovi, nastale su potkraj 18. stoljeća, s razvojem građanskog društva koje 137-153
The Contribution of the Town gardener Josip Peklar to garden and Park layout in Zagreb in 1878-1895
1994
Članak donosi rezultate istralivanja o zagrebačkom vrtlaru Josipu Peklaru provedenoga u Povijesnom arhivu grada Zagreba, među spisima o gradskoj vrtlariji. Budući da su podaci o gradskom vrtlaru J. Peklaru te nastanku i radu gradske vrtlarije krajem 19. stoljeća slabo poznati, ovo je istraživanje prilog boljemu poznavanju te teme u povodu stogodišnjice osnivanja gradske vrtlarije, koja je obiljelena 1992. godine. Josip Peklarse nakon izučenog vrtlarstva usavršavao u poznatim europskim vrtlarijama. Od 1873. godine radi kao nadvrtlar u Zagrebu, a na mjesto gradskog vrtlara primljen je nakon natječaja 1878. I tu je dužnost obavljao do 1892. Osobito je važan kreativni segment Peklarova rada: osnivanje i projektiranje novih nasada u gradu. Začetnik ideje o novim nasadima bilo je gradsko poglavarstvo, ali je njezin provoditelj bio Peklarkao gradski vrtlar. Prvi novi nasad koji je osnovao J. Peklar bio je rasadnik jer je on bio osnova za projektiranje svih ostalih nasada. Najbitniji i najv...
Primena Embok Modela Pri Organizovanju Sportskog Događaja-Turnira U Basketu Sa Osvrtom Na Marketing
Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu
U radu je analiziran menadžment i marketing sportskih događaja, takođe akcenat je stavljen na EMBOK model i mogućnost njegove primene kroz organizovanje sportskog događaja (turnira u basketu) kao i na istraživanje rada čiji je cilj bio utvrđivanje odnosa učesnika istraživanja prema medijskom promovisanju sporta i sportskih događaja. U radu su date sugestije i smernice na koji način bi se poboljšala promocija basketa.
Bazične dimenzije doživljaja lepote arhitektonskih i prirodnih scena
2013
Cilj ovog istraživanja bio je da se ispitaju slicnosti i razlike u strukturi doživljaja lepote dva tipa eksterijera koji nas okružuju - arhitektonske i prirodne scene. Sam doživljaj lepote definisan je kao kompozit razlicitih vrsta estetskih impresija (npr. skladno, velicanstveno, ljupko, divno, toplo itd). U prvom delu preliminarnog istraživanja izdvojen je skup od 64 deskriptora (priloga) koje su ispitanici najcesce navodili kao dobre opisivace doživljaja lepote razlicitih kategorija objekata. U drugom delu preliminarnog istraživanja birani su stimulusi. Dve grupe ispitanika procenjivale su dva sira seta stimulusa (100 arhitektonskih i 100 prirodnih scena) na deskriptoru 'lepo'. Pri izboru stimulusa rukovodili smo se sledecim kriterijumima: (a) zastupljenost razlicitih tipova scena (npr. planine, voda, livade i sl.) i (b) pokrivenost cele distribucije procene lepog (od maksimalne do minimalne). Na ovaj nacin izabrana su dva seta od po 24 stimulusa, setovi arhitektonskih i ...
Knjižnica Etnografskog muzeja u Zagrebu
Etnološka istraživanja
Knjižnica Etnografskoga muzeja je specijalna muzejska knjižnica, koja je, kao i većina specijalnih i muzejskih knjižnica, poluotvorenoga tipa i prvenstveno namijenjena dje- latnicima Muzeja: kustosima, restauratorima i preparatorima. Formirana ubrzo nakon osnivanja muzeja, rasla je zajedno s muzejskim fundusom. U radu se opisuje njezina povijest, važniji fond i obrada građe te iznose neki problemi
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.