Academia.eduAcademia.edu

Herceg Koloman i umjetnost hrvatskoga prostora

2019, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji

Abstract

UDK:94(497.5)"11/12":72 Izvorni znanstveni rad Vladimir Peter Goss Professor Emeritus Sveučilište u Rijeci Ovaj prilog razmatra umjetničke pothvate hercega Kolomana, vladara Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1226. -1241.), koji prate Kolomanov rad na stvaranju vlastite »kraljevine« unutar zemalja krune sv. Stjepana te jedinstvene crkvene organizacije s novim nadbiskupskim sjedištem u Zagrebu. Te djelatnosti prati snažan umjetnički polet koji se odražava u novoj prijestolnici Čazmi, na Kolomanovu dvorcu Medvedgradu, ali i u manjim sredinama, a autor, na temelju povijesnih podataka i analize umjetničkih radova, zacrtava mogućnost Kolomanova utjecaja i na umjetnost Dalmacije. Taj izvanredni pothvat prekida Kolomanova smrt tijekom tatarske provale, a time se prekida i njegov plodni patronat u umjetnosti hrvatskoga prostora. Koloman, sin Andrije II., mlađi brat kralja Bele IV. (1235. -1270.) rodio se 1208. Umro je 1241. u Čazmi od rana zadobivenih u bitki s Tatarima na Šaju. U svom ne predugom životu Koloman je bio naslovni kralj Galicije (Haliča), okrunjen 1217. Usprkos neuspjehu da proširi arpadovsku vlast na Galiciju, Koloman je ostavio trag u istočnoslovačkom Spišu (Zips), što nije bez značaja za našu priču. Koloman nasljeđuje starijeg brata Belu kao herceg Slavonije, Dalmacije i Hrvatske 1226., kad Bela postaje suvladar, te na tom položaju ostaje do smrti. Od tog datuma počinje njegova briljantna karijera državnika i vojnika, veliki pothvat koji je nažalost ostao nedovršen. 1 U tom pokušaju da se stvori jaka državna tvo-1